Država u Europi bila je napadnuta najviše puta – čak 60, a "grad mira" bio je poprište najmanje 118 sukoba

Smještena između istočne i zapadne Europe, Poljska je često bila na putu velikim osvajačkim silama. Nije bilo rijetko da jednog osvajača ubrzo zamijeni drugi. Hitlerova invazija na Poljsku 1939. godine označila je početak Drugog svjetskog rata, no kroz povijest su je napadali i Mongoli, Teutonski vitezovi te Rusija, među mnogim drugima.

Još jedan ozbiljan kandidat za ovu neslavnu titulu jest Palestina, osobito Jeruzalem, koji je bezbroj puta mijenjao vladare. Jeruzalem, ironično poznat kao „grad mira”, bio je središte brojnih sukoba. Od 1350. godine prije Krista bio je predmet najmanje 118 sukoba, a borba za kontrolu nad gradom traje i danas, piše All About History Magazine.

Poljska

Zbog svojeg položaja na prostranoj europskoj nizini, bez značajnijih prirodnih prepreka između istočne i zapadne Europe, Poljska je kroz povijest često bila meta širenja različitih carstava.

Glavni osvajači: Mongolsko Carstvo, Teutonski vitezovi, Rusko Carstvo, Pruska, nacistička Njemačka i Sovjetski Savez.

Povijesni kontekst: Geografski položaj učinio je Poljsku vrlo ranjivom na podjele i napade susjednih sila. Posebno je poznat početak Drugog svjetskog rata, kada je zemlja ponovno bila napadnuta. Prema nekim izvorima, Poljska je tijekom povijesti bila meta invazije čak 60 puta.

Indija

Zbog bogatih poljoprivrednih resursa, dugih i teško branjenih obala te nedostatka jedinstvenih prirodnih granica u prošlosti, indijski potkontinent često je bio meta osvajača.

Glavni osvajači: Arijci, Huni, Mongoli, Moguli, Britanci i Portugalci.

Povijesni kontekst: Aleksandar Veliki bio je prvi osvajač koji je uspješno prodro na indijski potkontinent 326. godine prije Krista, dok su Britanci bili posljednja velika kolonijalna sila koja je napustila Indiju nakon stjecanja neovisnosti.

Afganistan

Planinski teren Afganistana i njegov položaj uz drevni Put svile učinili su ga strateški iznimno važnim područjem.

Glavni osvajači: Aleksandar Veliki, Mongolsko Carstvo (Džingis-kan), Britansko Carstvo, Sovjetski Savez i koalicija predvođena SAD-om.

Povijesni kontekst: Iako je zbog teškog terena i čestih pobuna lokalnog stanovništva bilo iznimno teško dugoročno kontrolirati Afganistan, brojna su carstva pokušavala osvojiti to područje kako bi osigurala trgovačke i vojne pravce prema Srednjoj i Južnoj Aziji.

Palestina

Iako tijekom većeg dijela povijesti nije postojala kao jedinstvena moderna suverena država, područje koje obuhvaća Jeruzalem i njegovu okolicu smatra se jednim od najspornijih teritorija na svijetu.

Glavni osvajači: Babilonci, stari Egipćani, Rimsko Carstvo, Bizantsko Carstvo, križari, Osmansko Carstvo, Velika Britanija, Izrael

Povijesni kontekst: Od približno 1350. godine prije Krista ovo je područje bilo središte više od stotinu dokumentiranih sukoba i osvajanja zbog svoje iznimne vjerske i geopolitičke važnosti.

Kina

Veličina i bogatstvo Kine učinili su je čestom metom nomadskih plemena sa sjevera, a kasnije i imperijalističkih sila sa Zapada.

Glavni osvajači: Xiongnu, razna srednjoazijska plemena, Mongoli (koji su osvojili cijelu zemlju i osnovali dinastiju Yuan), Mandžurci i carski Japan.

Povijesni kontekst: Iako je Kina često uspijevala asimilirati svoje osvajače, kroz stoljeća je proživjela brojne strane okupacije i dinastičke promjene izazvane vanjskim invazijama.

Belgija

Zbog svojeg strateškog položaja između velikih europskih sila, Belgija je dobila nadimak „kokpit Europe”.

Glavni osvajači: Španjolsko Carstvo, Francuska (pod Napoleonom) i Njemačka.

Povijesni kontekst: Belgija je više puta bila okupirana, a posebno su poznate njemačke okupacije tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata, kada je njezin teritorij služio kao ključni prolaz prema Francuskoj.